Gospin plač i napjevi Velikoga tjedna

U župama središnjeg Hvara – Jelsi, Pitvama, Vrisniku, Svirčima, Vrbanju i Vrboskoj – stoljećima se njeguju obredni napjevi ukorijenjeni u tradiciji glagoljaškog pjevanja. Izvode ih muški pučki pjevači, a prenose se isključivo usmenom predajom, povezani s liturgijskom i paraliturgijskom praksom korizme i Velikoga tjedna.

Središnje mjesto unutar ovoga repertoara zauzima Gospin plač, napjev koji se izvodi na postajama procesije Za križen. Njegov tekstovni predložak potječe iz tzv. Osorsko-hvarske pjesmarice iz 1533. godine, gdje su zabilježena 723 dvostruka osmerca, dok se u današnjoj praksi izvode najčešće tri strofe (tj. tri dvostruka osmerca) na svakoj procesijskoj postaji.

Napjev izvode muški pjevači – dvojica kantadura i trojica ili četvorica odgovoroča – u dijaloškoj izmjeni: kantaduri otpjevaju prvu strofu, odgovoroči potom uzvraćaju drugom na istoj melodijskoj liniji, a nakon zajedničkog pjevanja i molitve vjernika slijedi i treća koju ponovno izvode kantaduri. Napjev se temelji na nizu melodijskih sekvenci odijeljenih pauzama, kroz koje se postupno pojačavaju i intenzitet izvedbe i intonacijska napetost, a tekst kojim se evocira plač Gospe pod križem nad mukom i smrću njezina Sina pritom nosi snažan izražajni naboj. Izvedba se odlikuje povremenim mikrointervalskim pomacima, slobodnijom ritamskom organizacijom te pjevanjem koje daje osebujan dojam jednoga glasa, stvarajući specifičan zvučni kolorit. Takva struktura i način izvedbe čine Gospin plač iznimnim primjerom glagoljaškog jednoglasja koje spaja zapadne (gregorijanske) i istočne (bizantske) utjecaje.

Uz Gospin plač, muški pučki pjevači izvode i druge napjeve koji oblikuju zvučni okvir obredne pobožnosti Velikoga tjedna: Plač Jeremije proroka, Smiluj mi se, Bože, Klanjamo se teb’ Isuse, Puče moj, Barjaci kreću Kraljevi, Oj propeti, muč’n’ Isuse i dr. Za razliku od Gospina plača, ovi napjevi uglavnom počivaju na dijatonskoj osnovi, jasnije su metričko-ritamske strukture te se izvode u rasponu od jednoglasja do troglasja, rjeđe četveroglasja. Svaka je župa oblikovala vlastite varijante, prepoznatljive po melodijskim, ritamskim i tekstualnim posebnostima, što potvrđuje trajnost usmene predaje i vitalnost glazbene baštine Velikoga tjedna.

Projekt Zvuci Velikog tjedna

Na tragu znamenitog rada Ljube Stipišića Delmate, koji je sredinom 1980-ih tonski zabilježio i objavio na kasetama Za križen repertoar korizmenih i velikotjednih napjeva iz župa procesijskog kruga, pokrenut je projekt Zvuci Velikoga tjedna. Njegov je cilj sustavno istražiti, dokumentirati i predstaviti bogatstvo i raznolikost ovih napjeva, obreda i običaja, koji se u kontinuitetu i lokalnim varijantama stoljećima prenose usmenom predajom.

Projekt je inicirala i vodi doc. dr. sc. Maja Milošević Carić, uz suradnju asist. Mirka Jankova, pri Odsjeku za glazbenu pedagogiju i glazbenu kulturu Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (pročelnica: prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić). U projekt su uključeni studenti različitih odsjeka Akademije – glazbene pedagogije i kulture, glazbene teorije te filma i videa – čiji se doprinos ostvaruje kroz terensko istraživanje, bilježenje napjeva i audiovizualnu dokumentaciju, u suradnji s lokalnim zajednicama i kulturnim institucijama.

Prva faza ostvarena je u Svirčima 2024. godine, uz financijsku podršku Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu (terenski rad), Turističke zajednice Općine Jelsa (zvučno snimanje) i Muzeja hvarske baštine (izdavaštvo). U izvornom obrednom kontekstu sustavno je dokumentiran širi korpus napjeva, od kojih je 17 odabranih transkribirano u notni zapis. Istodobno je, radi osiguranja trajne arhivske vrijednosti i tehnički ujednačene zvučne slike, 13 napjeva profesionalno snimljeno u crkvi sv. Marije Magdalene, u izvedbi lokalnih pučkih pjevača različitih generacija, uz stručnu tehničku podršku Lukija Ljubića (snimanje) i Sandra Petrića (snimanje i produkcija). Rezultat je prvo izdanje planiranog niza – Zvuci Velikoga tjedna: Napjevi iz Svirača na otoku Hvaru (2025.) – u kojem su objavljeni notni zapisi izrađeni na temelju zvučnih snimki, dostupnih putem QR koda koji vodi na playlistu dostupnu ovdje.

Projekt će se u narednim etapama provoditi i u ostalim župama procesijskog kruga (Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve, Vrisnik), s ciljem da se do 2028. godine obuhvati svih šest mjesta. Planirano je još pet notnih izdanja, daljnje širenje digitalne audio baze te realizacija ciklusa dokumentarnih filmova Zovit. Time će se oblikovati trajna arhiva i reprezentativna slika pasionske glazbene baštine središnjeg Hvara, dostupna lokalnoj zajednici i istraživačima, kao i široj domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Audio zapisi: Napjevi iz Svirača

Br.	Naslov	Vokalni sastav
1.	Plač Jeremije proroka	Jednoglasni (izvodi: Rado Carić)
2.	Plač Jeremije proroka (raniji / izvan upotrebe)	Jednoglasni (izvodi: Ivo Milatić)
3.	Iz Poslanice prve blaženoga Pavla Apostola Korinćanima	Jednoglasni (izvodi: Frane Carić)
4.	Pjesma Zaharijina	Dvoglasni
5.	Smiluj mi se, Bože	Četveroglasni
6.	Klanjamo se teb’ Isuse	Troglasni
7a.	Gospin plač: Jer ti nosim (štrȍfa)	Jednoglasni (izvode: kantaduri Andro Balić i Jaki Milatić)
7b.	Gospin plač: Nut mislimo (štrȍfa – odgovor)	Jednoglasni (izvode: odgovoroči Rado Carić, Matej Milatić i Natko Milatić)
8.	Pomiluj mene, Bože	Troglasni
9.	Isuse blaga i ponizna Srca (iz Zlatne krunice)	Četveroglasni
10.	Križu sveti	Dvoglasni
11.	Puče moj	Dvoglasni
12.	Barjaci kreću Kraljevi	Troglasni
13.	Oj propeti, muč’n’ Isuse	Troglasni

Izvođači:
Pučki pjevači župe sv. Marije Magdalene u Svirčima
Božidar Balić (1980.), Frane Carić (1951.), Jurica Carić (1981.), Rado Carić (1994.), Marin Lučić (1974.), Ivo Milatić (1964.), Stjepan Milatić (1957.), Danijel Plenković (1989.), Robert Plenković (1972.)

Gospin plač izveli su:
Kantaduri: Andro Balić (1990.), Jaki Milatić (1998.)
Odgovoroči: Rado Carić (1994.), Matej Milatić (1998.), Natko Milatić (1993.)

Snimanje: Sandro Petrić i Luki Ljubić
Produkcija: Sandro Petrić

Snimljeno u crkvi sv. Marije Magdalene, Svirče, 26. ožujka 2024. uz potporu Turističke zajednice Općine Jelsa.

Plač Jeremije proroka – Jednoglasni (izvodi: Rado Carić)